Božićni varenik – recept za dalmatinsko božićno kuhano vino –

Božićni varenik – recept za dalmatinsko božićno kuhano vino –

Nepravedno stavljen u drugi plan spram popularnih recepata za kuhano vino s klinčićima, anisom i cimetom božićni varenik je izvrstan topli napitak koji se tradicionalno pio u dalmatinskim krajevima, najčešće na sam Božić, ali i blagdanske dane nakon Božića pa sve do Sveta tri kralja. Božićni varenik se pije prije jela i pije se dok je vruć, svježe pripremljen. Božićni varenik nema sličnosti s Bračkim varenikom, nego se radi o jednostavnom kuhanom crnom vinu uz dodatak začina. I za razliku od varenika alkoholno je piće. Ispod ćete pronaći recept za varenik i vareniku, ali prvo pročitajte kako se priprema Božićni varenik.

Božićni varenik recept

Recept je jednostavan i nema puno različitih začina kao u klasičnom kuhanom vinu, ali ima bogati okus, te je božićni varenik piće koji mnogi obožavaju jer im stvara poseban domaći nostalgičan ugođaj.

Sastojci
boca crnog vina
desetak do petnaest zrna crnog papra
2 žlice meda

Priprema
U loncu treba dovesti do točke vrenja crno vino i dodati papar. Ostaviti na laganoj vatri još 5 minuta, a zatim poklopiti. Kada se ohladi na 70 stupnjeva, procijediti, umiješati med i poslužiti vruće.

Varenik

Pod nazivom varenik krije se i još jedan mnogo poznatiji stari dalmatinski recept za bezalkoholni sirup ili bolje rečeno začin koje se spravlja dugotrajnim (oko 15 sati) kuhanjem mošta, koji nema puno sličnosti s božićnim varenikom. Varenik, nektar, napitak, začin ili kako ga neki znaju zvati eliksir, sadrži veliku količinu vrijednih sastojaka, koji ostaju sačuvani jer se kuha na niskoj temperatri, koja zapravo ne smije preći 60 stupnjeva za vrijeme cijelog procesa priprave. Koristi se kao zaslađivač, a tradicionalno se dodajte u mnoga dalmatinska jela, poput pašticade. Za varenik neki kažu kako se priprema samo od grožđa crljenac, drugi plavca malog, međutim izvrstan varenik se dobiva od mnogih drugih sorti grožđa, sve dok je mošt najbolje kvalitete. Tako ćete pronaći izvrstan varenik od crnih sorti Babića, Crljenka kaštelanskog, Plavca malog i od bijele sorte Maraštine. Varenik se koristi kao dodatak jelima preko 2000 godina, povremeno se na njega znalo zaboraviti, ali ubrzo bi se vratio i probudio iz zaborava. Brački varenik Europska komisija je stavila u popis proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog područja

Varenik recept

Varenik je sirup koji se pravi od mošta, najčešće tijekom pravljenja vina. Mošt se kuha se na laganoj vatri do 60 stupnjeva i ne smije zakuhati. Treba ga lagano kuhati nekoliko sati, čak i do 15 sati, sve dok se ne dobije gusti sirup, količine kao otprilike polovica korištenog mošta. Mošt se pretvori u taman i slatki sirup, posebnog okusa. Tijekom cijele zime se dodaje u kolače, meso i druga jela.
Mnoga dalmatinska jela svoju tamnu boju duguju tom nepoznatom začinu vereniku. Rok trajanja mu je gotovo neograničen.

Varenika

A što je varenika, naziv koji se kroz prošlost često upotrebljavao u Dalmaciji, posebno Dubrovačkom kraju?!

Neka vas ova sličnost naziva ne zbuni. Postoji još jedno popularno piće koje se naziva „varenika”. Varenika ima zapravo najjednostavniju pripremu od svih gore navedenih recepata. Varenika je svježe prokuhano kravlje mlijeko kuhano obično u kotluši, emajliranom kotlu ili emajliranoj teći. Pije se sveže prokuhano i toplo.

Božićni varenik, varenik, Brački varenik i varenika nazivi su koji svoje porijeklo imaju u riječi variti, koja se kroz prošlost upotrebljavala umjesto riječi kuhati neke tekućine i tekuća jela. Tako se govorilo kako se ono što se kuha vari, a otuda i naziv za variva.

Što se kuha za Božić

Vezano:

Kuhano vino

Recept za klasično kuhano vino

Božić i predbožićno razdoblje izvrsna su prilika da se okušamo u kuhanom vinu i isprobamo različite kombinacije s vinima, ali postoje još dva blagdana kada je vino u prvom planu, to su početkom godine Vincekovo, te pred kraj godine u studenom Martinje. Prvim se slavi početak nove vinogradarske godine i radova vezanih uz vinograde i vino, a drugim se slavi kraj vinogradarske godine, odnosno odlazak na zimsku pauzu kod većine poljoprivrednih radova.