Tradicionalna božićna jela – Što se kuha za Božić- recepti

Tradicionalna božićna jela u Hrvata – recepti

Što se kuha za Božić i Badnjak?

Iako se kulinarski dijelovi Hrvatske dosta razlikuju, za Božić se uglavnom u svim krajevima pripremaju slična jela.

Ispod pronađite recepte za jela koja se obično kuhaju na Badnjak, a još niže tradicionalna božićna jela.

Recepti za jela koja se kuhaju na Badnjak:

Za Badnjak se obično kuhaju jela od ribe i druga posna jela. U priobalju se radi bakalar, u Slavoniji fiš paprikaš, a u Zagrebu i okolici Zagreba najčešće lignje ili rižot od morskih plodova.

 

 

Recepti za jela koja se kuhaju na Božić

Za Božić se uglavnom radi pečenje. Odojak, janjetina, purica, patka ili teletina.

Zagreb i okolica – purica, piletina, odojak
Slavonija – odojak, purica – patka
Središnja Hrvatska – janjetina, odojak, purica
Istra i Kvarner – purica, teletina, odojak
Dalmacija – purica i teletina

Ostala jela s piletinom

Ostala jela od janjetine

 

 

U Dalmaciji je pašticada općenito jelo koje se sprema u svečanim prilikama, pa nerijetko se priprema i za Božić umjesto pečenja.

Božić je omiljeni religijski blagdan svih Hrvata, te mnogi već s početkom prosinca i prvom nedjeljom Došašća počinju s planiranjem, prikupljanjem ideja za ono što će kuhati za Božić.

Što se kuha na Badnjak

Badnjak, 24 prosinca je obično „posni dan”. Taj dan se rijetko provodi pravi post, nego se uglavnom provodi nemrs, što znači da se ne konzumiraju meso i mesna jela, osim ribe. Badnjak, nema oznaku zapovjednog posta i nemrsa, ali se smatra kako je to uz nemrsna jela i svojevrsno odricanje od mesa priprema za Božić. Tradicionalno su se na Badnjak kuhala ona jela koja će se jesti na sam Badnjak, ali i pripremala Božićna jela. U obiteljima je postojala svojevrsna podjela rada i poslova vezanih za kuhanje, muškarci bi obično pripremali meso i pečenje, žene bi pravile kolače i ostala jela.
Neka od jela koja nisu navedena iznad, a jela su se na sam Badnjak su kupus sa suhim šljivama, pršurate (starinske fritule, bez jaja). Uglavnom se na badnjak jedu siromašna jela kao riba, sušena riba, bakalar na lešo ili brudet, rižoto od liganja ili sipe, a od priloga najčešće cvjetača i kupus.

Što se još kuha za Božić

Kada se kuha za Božić, na Badnjak, obično se spravljaju jela koja se mogu jesti i dva dana nakon Božića, na sv. Stjepana i sv. Ivana. Uz pečenje, priprema se sarma ili arambašići, sa suhim mesom i kobasicama, te se blagdanski stol puni božićnim kolačima.

Što se kuha na Božić

Na Božić se obično ne kuha, nego se na Božić, sv. Stjepana i sv. Ivana obično jedu jela koja su se pripremila na Badnjak. Eventualno na Božić se podgrije ili doradi neko jelo koje se pripremilo na Badnjak uvečer. Na primjer, ukoliko se radi manje pečenje, na primjer pečena kokoš, ona se čisti i marinira uvečer na Badnjak, kako bi se na Božić samo stavila u pećnicu. Također, kao prilog uz pečenje se pripremaju jela koja mogu stajati bar dva dana, kao na primjer francuska salta, koja se u našim krajevima uobičajila kao neizostavno blagdansko jelo koje se poslužuje uz pečenje.

Koji se kolači prave za Božić

Božićni kolači su obično suhi kolači koji imaju duži vijek trajanja, ali pripremaj use i drugi različiti kolači.

Jedan od najpoznatijih božićnih kolača je orehnjača u Dalmaciji, a medenjaci u sjevernoj Hrvatskoj. Zanimljivo je da se božićnim smatraju tamni kolači i obično se biraju tamniji začini i tamnije opcije, za razliku od uskršnjih svijetlih kolača. U božićnim kolačima ima mnogo više cimeta, rogača, čokolade i sličnih tamnih sastojaka i začina.

Božićni kolači

Ostavite komentar

*