Paprika
Paprika ima jako puno boja, okusa i oblika, crvene, žute, zelene, izduljene, okrugle, velike, male, slatke, ljute…
Na početku su ih Europljani koristili kao zamjenu za papar, nešto kasnije tek kao povrće.
Mnogo ljudi to ne zna no, malo koje povrće se može usporediti sa paprikom po količini vitamina C, sadrži i mnogo betakarotena, svih vitamina te kalija, kalcija i fosfora. Također, ima i jako mnogo vlakana dobrih za probavu.
Paprike na otvorenom dozrijevaju od lipnja do rujna, no, uspješno se uzgajaju i u staklenicima stoga se mogu kupiti tijekom cijele godine.
Kada ih kupujete birajte sjajne, pravilno oblikovane, čvrste i bez bilo kakvih oštećenja. Od paprika možete pripremiti jako puno svježih jela i pripravaka.
Ljuta paprika – Kada radite sa ljutim paprikama ruke dobro i često perite, pripazite da ne dođete u dodir s očima. Ljutinu im daje alkaloid kapsicin. No, on se kuhanjem ne gubi nego koncentrira. Chilli paprike su čak 20 puta ljuće od naših ljutih.
Paprike su uvijek obavezna namirnica svake zimnice. Najčešće se kisele okrugle i mesnate babure, no, osim kiseljenja se i zamrzavaju.
Paprike čistite tako da opranoj paprici izrežete peteljku s dijelom unutrašnjosti i zatim je prepolovite. Odstranite debeli središnji dio i pregratke s košticama. Ukoliko čistite ljute paprike, što više dijelova s košticama izrežete to će one biti manje ljute. Manje paprike i feferone čistite tako da im poslije pranja samo odrežete peteljku, ali tako da izvučete i dio s košticama. Cijele paprike narežite na kolutove.
Ako čistite paprike koje namjeravate puniti, možete nožem urezati duboko oko peteljke kako biste izvukli sredinu. Također, možete i odrezati gornji dio paprike te tako lakše izvadite cijelu sredinu. Paprika je jako otvorena, stoga poklopac možete i vratiti.
Pročitajte i:
Odgovori